Ovom Sve~anom akademijom obilje`avamo na{ veliki Jubilej "30 godina studija u Republici Crnoj Gori". Jubileji su, po pravilu, najlo{ije prilike da se govori o slavljeniku. Prigodnost upu}uje ~ak i one najotpornije da sve slikaju ljep{im bojama. To jeste ljudski, u neku ruku i prirodno, u svim slu~ajevima kada se manje ili vi{e direktno obra}amo slavljeniku. Medjutim, na{e slavlje povodom Jubileja treba da bude primjereno ustanovama ovoga tipa i op{tim okolnostima. One upu}uju na odmjerenost, razborito i kriti~ko preispitivanje svega {to smo ~inili i ~inimo, svega ~emu treba da se okrenemo u skladu sa redom hitnosti i zna~aja za Fakultet, Univerzitet i za Republiku u cjelini.
Danas je Elektrotehni~ki fakultet solidna {kola sa dva smjera - Energetike i Elektronike na kojoj upisujemo u I godinu po 75 studenata, sa vi{e veoma blagih usmjerenja u poslednjem semestru kroz izborne predmete. U godini Jubileja startovali smo i sa poslijediplomskim studijama sa elaboriranih pet profila od kojih su tri ve} na startu stavljeni u funkciju. Neposredno na Fakultetu radi 41 radnik, uglavnom nastavnika i saradnika. Pokazatelj zrenja i razvoja Fakulteta je i ~injenica da ve}inu nastavnog osoblja ~ine diplomci ovoga Fakulteta. Na primjer, u sada{njem sastavu od 6 redovnih profesora 2 su na{i diplomci. Na Fakultetu je do sada diplomiralo 850 studenata (600 na smjeru Energetike i 250 na smjeru Elektronike). Kada su studije po~ele u Crnoj Gori je jedva radilo ukupno 20 diplomiranih elektro in`enjera. Na{ Fakultet je najotvorenija jedinica Univerziteta. Primjerice na prvoj godini studija sve predmete izuzev Osnova elektrotehnike, izvode nastavnici i saradnici sa drugih univerzitetskih jedinica uglavnom u najve}em broju sa Prirodno matemati~kog fakulteta. Ovom prilikom to konstatujemo kao pozitivan fakt o nekim negativnim aspektima koje ovaj Fakultet osje}a ne}emo ovom prilikom.
Po~eli smo 1961 godine ka Odjeljenje Elektrotehni~kog fakulteta u Beogradu sa upisanih 154 redovna i 20 vanrednih studenata. Samom tom ~injenicom, na startu nama je zadat visok kvalitet. Sve do dana{njeg dana prati nas njegova panja, podr{ka i programski i kadrovski i saradnja u svim oblastima i dimenzijama univerzitske djelatnsoti. U Titograd su rado dolazisli i jo{ radosnije primani skoro svi profesori Elektrotehni~kog fakulteta u Beogradu. Vrhunski majstori u znanju i umije}u plijenili su svojim blistavim predavanjima i ukupnim djelovanjem pa`nju mnogih generacija na{ih studenata. Treba takodje podvu}i izuzetan odnos i cijelog beogradskog Univerziteta i njegovih rektora dok smo sve do 1974 godine bili u njihovom sastavu. Dobro pamtimo i znamo i po dobru zna~aj, mjesto i ulogu beogradskog Univerziteta i njegovog Elektrotehni~kog fakutleta u formiranju i razvoju na{eg Fakulteta i Univerziteta u cjelini.
Studije elektrotehnike u Crnoj Gori su otvorene zahvaljuju}i viziji, inicijativi, entuzijazmu, radnom naporu vode}ih in`enjera tada{nje Elektroprivrede Crne Gore. Osim navedenog dali su sve {to je bilo potrebno, prostor, fondove, opremili prve laboratorije, animirali mladje i ambicioznije kadrove iy neposrednog okru`enja u realizaciji nastavnog plana i program. Svima njima dugurjemo zahvalnost i priznanje. Ipak najve}u zahvalnost i priznanje dugujemo na{im studentima. Privla~ili smo i privla~imo bolje studente nego {to zaslu`ujemo. Nadamo se da ~injenica {to oko 850 in`enjera elektrotehnike nosi na[u diplomu "zaista im ne}e na{koditi". Fakultet smo sa izvjesnim nedostacima ali sa na njemu studirali i studiraju sjajni studenti. Kompleksni uticaj Fakulteta jednim se dijelom sastoji od mita, drugim od raspolo`enja, dok je tre}i dio realan. Taj realni dio je opipljiv, istinski posve}en obrazovanju, u~enosti, postavljanju visokih normativa i standarda, nau~nih osnova struke, ozbiljno traganje za istinom i publikovanju nau~nih radova u ~asopisima od najve}e svjetske reputacije. Mit je precijenjen ali postoji jedno nedvosmisleno "raspolo`enje" svojstveno Fakultetu koje uti~e na studente i njihove roditelje i ustanove da se uklope u ritam najboljih univerzitetskih tradicija, da veoma ozbiljno shvate svoj posao jer se u ostalom od njih to i o~ekuje. Istinski zna~aj Fakulteta je prije svega, u studentima, nastavnicima i saradnicima i njihovim medjusobnim odnosima.
Deviza "vrhunski kvalitet" postala je na{ ideal i na{a mora. To je slo`ena i neuhvatljiva pojava, te{ka za definisanje i jo{ te`a za mjerenje. Ono {to je u krajnjoj liniji je nastojanje da se postigne visok kvalitet, a ne njegovo postizanje. Postizanje vrhunskog kvaliteta u bilo kojoj oblasti stvarala{tva obrani~`eno je po samoj prirodi stvari, na relativno mali broj ljudi. Insistiranje na te`nji ka dostizanju vrhunskog kvaliteta omogu}uje se ve}em broju studenata da se osje}aju zadovoljnisobom i da cijene tudja dostignu}a. Na kraju takvo insistiranje mo`e da dovedde ~ak i do boljih rezultata. Iako, samo mali broj onih koji poku{avaju da se uspnu do visina ljudskih dostignu}a, uspijeva da stigne negdje do blizu vrha, neophodno je da postoji mnogo onih koji se penju. Ina~e, mo`da niko ne bi stigao do vrhunca. Mno{tvo koji su kao pojedinci izgubljeni i zaboravljeni nijesu `ivjeli uzalud ukoliko su i sami ~inili napore da se uspnu. Mogu postojati mjerila visokog kvaliteta, modeli tog kvaliteta pa ~ak i vizije o tom kvalitetu. Potencijalna uloga {kole u podr`avanju kvaliteta sastoji se u njenoj sposobnosti da studente u~ine svjesnim mjerila za razne vidove visokog kvaliteta, da im uka`e na modele takvog kvaliteta i da ih podstakne da razmi{ljaju o vi{em nivou takvog kvaliteta. Ne mo`emo o~ekivati da ljudi streme ne~em {to ne cijene, ne~em {to ni oni oko njih ne po{tuju. Medjutim, ljudi ne}e cijeniti ni uva`avati visok kvalitet ukoliko i sami nijesu u stanju da ga shvate. Nu`no je uspostaviti tri nivoa kvaliteta:
Izgleda da je tehnologija jedan od glavnih eksperimenata ljudske rase. Razne kulture, zemlje i ideologije koriste tehnologije u datom istorijskom kontekstu. Sve se one tehnolo{ki razvijaju ali ~esto na potpuno razli~ite na~ine {to potvrdjuje samu bit autenti~nosti stvarala{tva.
Nauka se uop{teno mo`e shvatiti kao dijalog izmedju teorije i eksperimenta, ali tokom poslednjih godina uklju~ila se i tre}a strana. To je modelovanje i simuilacija pomo}u ra~unara koja predla`e potpuno nov metod otkrivanja istine, sistemski pristup, mogu}nost da se svijet razumije tako {to }e se takore}i, "iznova stvarati". Tokom 80-tih godina, taj tre}i na~in bavljenja naukom osvaja gotovo sve oblasti istra`ivanja. Veoma ~esto to je i jedini djelotvoran na~in. Napreduju}i ka sve maglovitijim aspektima prirode, nau~nici otkirvaju pojedinosti i probleme o kojima prije nekoliko decenija nijesu ni slutili i stalno se sudaraju sa granicama svojih starih metoda i bespomo}no{}u sopstvenog intelekta. Ideja da ne{to mo`e da se smatra dokazanim, a da i dalje ostaje izvan doma{aja ljudskog intelekta ~ini klasi~ne nau~nike pogotovu matemati~are duboko nezadovoljnim. Program energije, informatike, upravljanja, ekologije posmatrani u sistemskom pristupu zauzimaju centralno mjesto u nauci i razvoju. Globalno modelovanje je vode}i metod istra`ivanja. Globalni modeli su nas natjerali da pogledamo u o~i svoj toj kompleksnosti, da je prihvatimo, da se po nekad pred problemima kompleksnih sistema osjetimo mali ili da pak produ`imo da joj se suprotstavljamo. Kada to ~inimo, vidimo i suvi{e mnogo negativnih trendova da bi smo bili zadovoljni ali vrlo mnogo pozitivnih da se ne osje}amo bespomo}no. Uglavnom, konstatujemo da ima jo{ mnogo toga da se uradi. U svemu tome elektrotehnika je dala, daje i dava}e odlu~uju}i doprinos. Ujedno ta ~injenice opredjeljuje dugoro~nu strategiju razvoja njenih nastavno-nau~nih djelatnosti i obrazovanja novih profila elektroine`enjera a i ne samo njih.
Ritam ili period promjena sve novijih slo`enijih i savr{enijih tehnmologija bi}e jo{ vi{e akcelerisan, {to od Fakulteta zahtijeva odgovaraju}u inovaciju stru~nih disciplina u sve kra}im vremenskim intervalima. Da bi se ovakvi zadaci realizovali, organizacija nastavnog procesa mora biti postavljena fleksibilno, visokog kvaliteta i brzog odziva. Radi objektivnosti i korektnosti podvucimo i doprinos u na{em razvoju izvjesnog broja profesora sa elektrotehni~kih fakultet au Zagrebu i Sarajevu. Dragocjen je i zna~ajan doprinos Fulbrajtovog programa kroz koji su pro{li mnogi na{i nastavnici i saradnici na magistarskim doktorskim i postdoktorskim studijama i preko kojih smo imali zadovoljstvo da ~ujemo u~enu i umnu rije~ mnogih ameri~kih profesora is pecijalista. To isto se odnosi i na profesore i specijaliste iz Sovjetskog Saveza i drugih zemalja.
Isti~emo napore i doprinos otad`bine i njenih institucija. Otad`bina nije ni~iji du`nik, svi smo medjutim, njeni du`nici po mjeri vlastitih saznanja i shvatanja `ivotnih moranja.
Nijesmo u~inili koliko smo mogli, pa otrpjeli koliko smo morali. Na{ Fakultet akceptira "sve ideje koje pokre}u svijet" . Osnovna mjera prosperiteta jeste talenat, stvarala{tvo, uporni sistematski rad, akribija i privr`enost osnovnim na~elima otvorenosti, saradnje, demokratije i slobode. Za sve to osnovni preduslov realizacije je mir za{to se Elektrotehni~ki fakultet cijelim svojim bi}em zala`e. Hvala.