ABSTRACT
Problem komunikacija me|u ljudima je jo{ od vajkada zaokupljao obi~nog ~oveka, koji je hteo da komunicira sa drugim obi~nim ljudima na ve}im udaljenostima nego {to mu je majka priroda odredila. U po~etku je Zagor pomo}u bubnjeva iz Darkvuda slao poruke svojim prijateljima u nevolji, da bi Indijanci zagor~avali `ivot Kaubojima komuniciraju}i izme|u sebe dimnim signalima. Golubi pismono{e su do{li na scenu malo kasnije, a onda je ~ovek izmislio telegraf, pa telefon. Ako bi period od Zagora do telegrafa nazvali evolucijom u komunikacijama, period od telegrafa do danas slobodno mo`emo nazvati revolucijom.
U ovom tekstu }e biti re~i o komunikaciji me|u ljudima putem ra~unarskih mre`a, prvenstveno o Internet-u, i o WWW-u (World Wide Web), najpopularnijem servisu na Internet-u, servisu koji je uveo hiperrevoluciju u komuniciranju. Ali, po~nimo redom.
FENOMEN INTERNET-a
"Jedna stvar je sigurna: na putu smo da do`ivimo jo{ jedno dramati~no dostignu}e, jedan potpuno novi na~in rada. Interaktivni servisi na Internetu }e promeniti na~in vo|enja poslovanja, na~in obrazovanja dece i odraslih, na~in timskog rada, kupovine, zabave, odr`avanja zdravlja, i mnoge druge aspekte `ivota. "
Edward McCracken,
Predsednik i izvr{ni direktor Silicon Graphics Inc.
Ovaj citat dovoljno govori o va`nosti i zna~aju Internet-a. Vrlo je te{ko definisati Internet. Koreni Internet-a le`e u mre`i Arpanet, koja je razvijena kao deo projekta Ministarstva za odbranu USA sedamdesetih godina. Zanimljivo je re}i da je umre`avanje ra~unara tih godina po~elo sa Unix operativnim sistemima, tako da su danas Internet i Unix neraskidivo povezani. Danas, Internet mo`emo definisati kao globalnu mre`u svih mre`a. Bitno je to, da ~vorovi u ovakvoj mre`i komuniciraju TCP/IP protokolima. Internet je preko raznih gateway sistema povezan sa ostalim mre`ama, koje ne komuniciraju TCP/IP protoklima, tako da se poruke mogu razmenjivati i sa korisnicima tih mre`a.
Fenomen Internet-a le`i u onome {ta on pru`a svojim korisnicima. To su razni servisi, koji omogu}avaju najrazli~itije usluge i informacije za korisnika. Celokupna logika servisa na Internet-u zasnovana je na klijent-server komunikacionom modelu. To zna~i da mora postojati program na udaljenom ra~unaru, server, koji dostavlja podatke i izvr{ava najrazli~itije usluge za klijentski program koga je pokrenuo korisnik na lokalnom ra~unaru.
Najrasprostranjeniji servis na Internet-u je elektronska po{ta (e-mail). Saznanje da pismo napisano u elektronskom obliku sti`e do svog cilja (koji mo`e biti na sasvim drugom kraju sveta) za samo nekoliko minuta, mo`e vam promeniti `ivot. Po sebi znam, da kada se ujutru probudim, prvo proverim da li mi je stiglo koje pismo, a onda idem da doru~kujem. Interaktivni rad na drugim ra~unarima u mre`i (telnet) je slede}i servis. Naravno, potrebno je da imate otvoren korisni~ki nalog na udaljenom ra~unaru (account). Prijavljuju}i se udaljenom ra~unaru, vr{i se terminal emulacija, tako da vas udaljeni ra~unar vidi kao jednog od njegovih terminala, a vi ne morate biti fizi~ki prisutni na tom ra~unaru. Kroz mre`u se mogu prenositi datoteke, a za to je zadu`en FTP servis (File Transfer Protocol). Ovde razlikujemo FTP servis za koji morate imati otvoreni korisni~ki nalog, i FTP servis koji je javnog karaktera, i nije vam potreban korisni~ki nalog na ra~unaru sa kojeg vr{ite transfer datoteka (anonymous FTP). Pomo}u servisa za pretra`ivanje anonymous FTP servera (Archie) mo`ete vr{iti pretra`ivanje prema klju~noj re~i koju vi unesete, i kao rezultat toga dobijate spisak anonymous FTP servera na kojima se nalaze datoteke koje ste naveli. Ovo drasti~no skra}uje vreme koje biste izgubili {etaju}i se od servera do servera. Internet ne bi bio Internet kada ne bi pru`ao mogu}nost interaktivnog razgovora me|u korisnika. Kao osnovna implementacija tog servisa, dostupan je program talk, koji je deo svakog Unix operativnog sistema. On omogu}ava interaktivni razgovor dva korisnika, tako {to se ekran podeli na dva dela, za svakog korisnika po jedan, i komunikacija mo`e da po~ne. Ose}aj da komunicirate sa osobom koja je na drugom kraju sveta se ne mo`e opisati, to se mora do`iveti. Kao nadgradnja ovog servisa javlja se sistem diskusionih grupa IRC (Internet Relay Chat) koji slu`i za interaktivni razgovor vi{e korisnika, organizovan po kanalima. Javni servis Gopher pru`a mogu}nost dobijanja informacija na razli~itim serverima putem menija (pomo}u tastera sa strelicama kre}emo se po direktorijumima kao kroz menije). I tako smo do{li do njegovo veli~anstva - World Wide Web-a.
WWW - SURFING THE NET
WWW je nastao 1989. godine u CERN-u ([vajcarska). To je bio sistem osmi{ljen da fizi~arima iz CERN-a budu dostupne razne informacije sa Internet-a. Tvorci WWW nisu ni sanjali u kojim pravcima }e se ovaj sistem razvijati.
Kao i svi servisi na Ineternet-u, i WWW radi na principu klijent-server. Na udaljenom ra~unaru je server aplikacija koja sadr`i prezentaciju koju `elimo da pogledamo, a mi serveru pristupamo pomo}u klijent aplikacije (Web browser). Osnovni protokol kojim se vr{i komuniciranje klijent i server aplikacija na WWW je HTTP (Hyper Text Transfer Protokol), a jezik kojim se pisu WWW prezentacije je HTML (Hyper Text Markup Language). Ovde se radi o hipertekstu, {to zna~i da se iz jednog dokumenta, pozivaju}i linkove u njemu, mo`e pristupiti drugim hipertekst dokumentima. Ceo sistem je distribuiran, tako da se dokumenti koji se pozivaju linkovima, mogu nalaziti i na drugim ra~unarima koji su u mre`i. To prakti~no zna~i da se na vrlo jednostavan na~in mo`emo {etati od servera do servera, {irom sveta, a da to i ne primetimo. Zbog toga je ovaj na~in rada na WWW-u dobio ime Surfing the net.
Veliku ulogu u razvoju WWW-a imao je prvi Web browser koji se pojavio pod imenom Mosaic. Popularnost Mosaic-a je naglo porasla, ali pojavom Netscape-a, Mosaic polako postaje pro{lost. Najve}i zna~aj ova dva browser-a je u tome {to rade u potpunom grafi~kom okru`enju (za razliku od npr. Lynx-a, browser-a koji je ve} odavno zaboravljen), i njihovom pojavom na Web se pojavila multimedija. Danas mo`emo u`ivati u slikama i zvuku na Web-u, a prisutni su i video zapisi.
Dalja nadgradnja Web-a sastojala se u kori{}enju CGI (Common Gateway Interface), interfejsa pomo}u koga se na Web-u mogu naru~iti stvari iz robne ku}e, prijavljivati ispiti itd. Samo treba popuniti odgovaraju}i upitnik, i naru~ena stvar sti`e na va{u adresu, a ispit je prijavljen. Ali vi se verovatno pitate, {ta }e to meni, to postoji tamo daleko na zapadu, ali gre{ite. Zato, pogledajmo kako stvari stoje kod nas.
SITUACIJA U JUGOSLAVIJI
[to se nas ti~e, moramo prvo razjasniti jednu stvar. Jugoslavija nema trenutno direktan pristup velikom Internet-u. Postoji samo razmena elektronske po{te sa svetom. Veza ide preko Gr~ke, ali kad Jugoslavija dobije pravo za izlazak na Internet, verovatno }e se pristupiti nekoj drugoj realizaciji veze. Dakle, sa svetom samo elektronska po{ta, za sada...
Me|utim, u okviru Jugoslavije postoji pravi YU Internet. To je Akademska mre`a Srbije (ili SNTIS), koja je u potpunosti organizovana kao TCP/IP mre`a (prisutni su i drugi protokoli, ali u manjoj meri). Povezani su akademski centri Ni{a, Beograda, Novog Sada, Pri{tine, Kragujevca, Bora, Vranja... Ve}i centri u mre`i povezani su pomo}u PTT infrastrukture (brzina prenosa od Ni{a do Beograda je 14400 bps), a u lokalnim mre`ama (mre`a na na{em fakultetu koja je u stvari skup lokalnih mre`a) ostvarene su veze koaksijalnim ili opti~kim kablovima, tako da je brzina znatno ve}a.
Na YU Internet-u su dostupni svi gore navedeni servisi. Najve}u ekspanziju u poslednjih godinu dana do`iveo je WWW. Trenutno postoji 19 WWW servera u okviru SNTIS (verovatno }e ih kada ovo budete ~itali biti vi{e). Na{ fakultet ima svoju WWW prezentaciju na adresi http://www.elfak.ni.ac.yu. Od nedavno se i list ELEF pojavio svojom prezentacijom na WWW-u, na adresi http://www.elfak.ni.ac.yu/elef/home.html, i tako postao prvi list u Jugoslaviji dostupan u elektronskom obliku na WWW-u!!!. To zna~i da }ete od sada mo}i da nas ~itate i gledate na mre`i, i to od svoje ku}e (uskoro }ete mo}i i da se pretplatite na ELEF sa Web-a). Pro~itajte kako.
INTERNET IZ SOBE
Da biste pristupili YU Internet-u sa svog ku}nog ra~unara (i ~itali ELEF) potreban vam je modem. Bilo koji modem koji radi ispod 14400 bps nije dobro re{enje, jer je potrebno prenositi slike, zvu~ne zapise i duga~ke tekstove, a to zna da potraje (a telefonske veze su nam o~ajne). Modem koji podr`ava 28800 bps je najbolje (ali i najskuplje) re{enje. Povezivanje standalone ra~unara na mre`u, osim modema zahteva i SLIP ili PPP protokol. SLIP (Serial Line Internet Protocol) ima zadatak da IP pakete prenese preko serijskog porta ra~unara. Na taj na~in, omogu}eno je povezivanje u TCP/IP mre`u, samim tim i u Internet, putem obi~ne telefonske linije i modema. Naravno, potrebno je i otvaranje SLIP naloga na udaljenom ra~unaru. Na zapadu je to re{eno tako {to postoje komercijalne firme (Internet providers) koje nude usluge Internet-a. Kod nas ne postoji nijedna komercijalna kompanija koja nudi Internet usluge, ali ~im iza|emo u svet, pojavi}e se i takve kompanije. Za sada, u Ni{u postoji na Univerzitetu dial in SLIP&PPP server (Ei Sigraf), pa se mo`ete njima obratiti za otvaranje SLIP ili PPP naloga.
Uobi~ajeno okru`enje ra~unara koji su povezani u TCP/IP mre`u je UNIX operativni sistem, u koji je ugra|en tzv. princip sockets-a (utika~a), i on je vremenom postao standard za TCP/IP komunikacije. Pri aktiviranju svakog procesa koji koristi TCP/IP protokole, otvara se po jedan specijalni kanal, tzv. socket, na odgovaraju}em portu kroz koji te~e dalja komunikacija. Na taj na~in omogu}en je istovremeni rad vi{e server i klijent aplikacija istovremeno. Me|utim, i za PC ra~unare postoji mogu}nost rada sa socket-ima. To je ostvareno specifikacijom Windows Sockets, koja predstavlja uskla|ivanje standardnog Windows programskog interfejsa (API) sa UNIX Sockets modelom. Tako su dostupne Windows verzije klijent aplikacija za sve Internet servise na ve}ini anonymous FTP servera u zemlji (u Ni{u na ra~unaru ban.junis.ni.ac.yu).
Postoji i alternativan na~in za pristup Internet servisima, bez potrebe za realizacijom SLIP ili PPP protokola. To obezbe|uje software Troy Winsock ( u Ni{u na ra~unaru ban.junis.ni.ac.yu). Dovoljno je da samo imate korisni~ki nalog na ra~unaru koji je u mre`i SNTIS. Software se sastoji iz dva dela. Prvi deo je komunikacioni program koji obezbe|uje obi~no povezivanje preko modema sa udaljenim ra~unarom, a drugi deo se postavlja na udaljenom ra~unaru (koji mora biti pod Unix operativnim sistemom, jer je source kod pisan za Unix host), i obezbe|uje pristup Internet servisima. U specifikaciji ovog software-a pi{e da je mogu}e do udaljenog ra~unara sti}i i preko drugih veza (npr. X25), {to mo`e biti vrlo zanimljivo u nekim slu~ajevima. Moja li~na iskustva sa tim programom su da radi znatno sporije od programa koji podr`avaju SLIP ili PPP, ali u nekim situacijama mo`e da odradi posao.
Ja ove godine glasam za Tarantina, predstavu Alan Ford i Internet. A vi? Vidimo se na mre`i. Autora mo`ete kontaktirati na e-mail adresu: sasa@ban.junis.ni.ac.yu