Na{ sagovornik jedan je od onih koji su uspeli da realizuju svoju `elju da stru~nu praksu obave u inostranstvu, naravno u organizaciji IAESTE-a.
ELEF:Za po~etak nam reci ne{to o sebi.
R.I:Zovem se Ra{i} Igor, student sam 5. godine Gra|evinskog fakulteta, odsek niskogradnja. Kako si uspeo da realizuje{ ideju da stru~nu praksu obavi{ u Madridu?
Ja sam jo{ pre dve godine do{ao na ideju da praksu obavim u inostranstvu. Oti{ao sam, raspitao se i odlu~io da postanem ~lan organizacije. Ja sam sada njen sekretar. Ovu priliku ujedno koristim da pozovem ljude da se u~lane, a na{a adresa je [umatova~ka bb. Od ideje do realizacije trebalo je ulo`iti puno rada, raditi u vreme ispitnih rokova. Uostalom, Vladimir To{i} rekao vam je o obavezama koje mi u organizaciji imamo. Moja je sre}a {to je sa Madrida nastupila razmena za koju sam ja zadovoljavao sve uslove.ELEF:Reci nam kakva je tamo organizacija IAESTE-a i kako si ti bio primljen?
R.I:Zapravo, jedina neprijatnost koju sam tamo do`iveo je to {to me niko nije sa~ekao, pa sam nekoliko dana proveo u kampu. Me|utim to nije bila gre{ka njihove, ve} na{e organizacije, jer ih nisu na vreme obavestili o mom dolasku. Madridski IAESTE malo druga~ije radi, jer ima vi{e ljudi. Mo`e se porediti sa radom organizacije u Beogradu. Ovde }emo menjati na~in rada. Ina~e prihvatili su me besprekorno, zadovoljan sam i mislim da sam vi{e dobio nego {to sam o~ekivao. Stanovao sam privatno, ali mi je plata bila dovoljna da pokrijem sve tro{kove, kako boravka, tako i puta.
ELEF:. . . A sada o organizaciji ovde.
R.I:Organizacija je interesantna sa svake srane. Takva kakva jeste, na{a organizacija nije izba~ena iz me|unarodnog IAESTE-a zbog na{eg renomea. Dvojica iz Beograda, koji se ina~e profesionalno bave time, odlaze na mesta iz kojih nam prakse sti`u. Po meni vrlo je bitno da ljudi koji u organizaciji rade, ili ljudi koji na razmenu idu budu stvarno prva liga u svakom pogledu, jer oni tamo ne pretstavljaju samo sebe, ve} prvenstveno na{u zemlju. Zato je, naro~ito u ovoj situaciji, potrebno izabrati prave pretstavnike. Recimo, desila se konferencija na kojoj je upravo na{ predstavnik predlo`io da se u organizaciju uklju~e Slovenija i Hrvatska, a to mnogo govori o nama.
ELEF:Koliko stranih studenta je u to vreme bilo tamo i kako je bio organizovan provod?
R.I:U Madrdu je tada bilo 40 studenata. Organizovano je putovanje u Barselonu na nekoliko dana. Svakog petka bile su organizovane `urke, dru`enja. Upoznali smo dobro Madrid. Svaki od tih ljudi nosi obele`je svoje zemlje, a na razmenu svi dolaze zbog dru`enja. Uglavnom svi imaju kataloge svoje zemlje, {tampaju majice... Nas nekoliko u sopstvenom aran`manu obi{lo je Kastiljanu, glavni grad u vreme Karla 6., Toledo, mesto gde se nalazi najve}i akvadus ,normalno koridu i mnoga druga mesta vezana za [pansku istoriju.
ELEF:Kakva su bila ta dru`enja, jer to je verovatno jedinstvena prilika za okupljanje sveta u malom?
R.I:Ja sam tek tada shvatio {ta mi, time {to nismo u evropskoj zajednici, gubimo. Irac mi je predlo`io da zadnji semestar slu{am u Belfastu, {to je za nas nemogu}e. Oni, recimo imaju pravo da bilo koji semestar slu{aju u bilo kojoj zemlji ~lanici. Saznao sam, recimo da se u Kopenhagenu organizuju vi{ednevne studentske `urke u avgustu i tu mo`e da ode bilo ko. Stalno su me terali da pri~am o situaciji u na{oj zemlji i bili su zainteresovani da ~uju vi{e od onoga {to im jedna strana nudi. Jedna devojka pozvala me da budem njen gost i po`elela da u na{oj zemlji rata vi{e ne bude. Sva ta dru`enja isplate se kao neka vrsta kontakata za budu}nost, jer sve se na kontaktu zasniva. Ja sam sa onima sa kojima sam se tamo dru`io i sada u kontaktu, poslao sam im slike, ~ujemo se telefonom. Istina je da tek kad ode{ u inostranstvo shvati{ odakle poti~u tvoji koreni i sa ljubavlju pri~a{ o svojoj zemlji, o isoriji, geografiji, politici, na{em moru...
ELEF:Da li se uslovi studiranja u [paniji u mnogome razlikuju od uslova ovde?
R.I:Ja se o njihovim kreditima i stipendijama nisam raspitivao. Ina~e uglavnom stanuju kod roditelja, a njihov standard zavisi od standarda roditelja, kao i kod nas. Ono {to se meni dopalo je {to {kolska godina traje od 1. oktobra do 1. juna i tada se zavr{avaju sve obaveze. Interesantno je da svi oni u~e u ~itaonicama.
ELEF:Reci nam sada, konkretno u kojoj firmi si obavio praksu i kako si tamo prihva}en?
R.I:Radio sam u kompaniji broj 1 DRAGADOS AND CONSTRUCCTIONES. Ova firma bavi se projektovanjem, niskogradnjom, visokogradnjom, industrijom kako u [paniji, tako i u svetu. Radio sam u Africa Sector, International Division, na dovr{avanju projekata koji su u fazi licitacije. U firmi sam ozbiljno shva}en, a iskustvo je dragoceno jer sam posle 4 godina najzad obavio stru~nu praksu. Cilj prakse je, ustvari da se usavr{i{ bilo u jeziku ili poslu, a najbolje je kad to uspe{ da spoji{. Od velike pomo}i mi je u firmi bila Jermenka koja me kao pravoslavca izuzetno lepo prihvatila i savetovala o svemu.
ELEF:Da li si imao problema sa sporazumevanjem?
R.I:Problema nije bilo. U firmi sam govorio Engleski, {to je njima zbog saradnje sa inostranstvom odgovaralo. [panski sam samoinicijativno u~io 2,5 meseca pre odlaska. To je vrlo lep i rasprostranjen jezik pa bi ga ja uveo i u na{e {kole. Jedan stari Grk, sve{tenik, na {panskom mi je rekao da je Srbin.
ELEF:Ne{to za kraj...
R.I:Za kraj vam `elim sve najbolje. Imate lepe novinarke i lepo je to {to ste se usudili na takav korak. Sve ovo zahteva puno odricanja, ali se isplati jer se sti~u nova iskustva i sti~u nova poznanstva.
T. Anti} i B. Jovanovi}